Drugi dan, 21.1. bio je posvećen cilju putovanja, a to je City of Science and Industry
(dalje u tekstu: Grad znanosti). Grad Znanosti najveći je znanstveni muzej u cijeloj
Europi i peti najposjećeniji muzej u Parizu. Smješten je u nekadašnjim pariškim
klaonicama na lokaciji Parc de la Villette. Otvoren je 1986., a sagradio ga je arhitekt
Adrien Fainsilber.
Grad znanosti je mjesto za izložbe, dokumentaciju, komunikaciju i istraživanje i
predstavlja najveća znanstvena i tehnološka dostignuća našeg vremena. Koristeći
najnovije audiovizualne i računalne komunikacijske tehnike, nudi višestruke i
komplementarne aktivnosti i novi način učenja, slušanja i pokretanja kako bi svatko
ostao igrač u svijetu sutrašnjice.
Stalni postav muzeja rasprostire se na tri kata, točnije na 30.000 m2 i svaki kat više je veliko polje eksperimentiranja više nego klasični muzej. Stalni postav sadrži teme o zemlji i svemiru, životu, jezicima i komunikaciji, iskorištavanju resursa te tehnološkom i industrijskom razvoju.
Stalni postav Grada znanosti sastoji se od postava:
1. Climate emergency (Vanredno klimatsko stanje)
2. BR4IN (MOZAK)
3. Man & genes (Čovjek i geni)
4. The Great Story of Universe (Veliki narativ Svemira)
5. Mathematics (Matematika)
6. Sound (Zvuk)
7. Pinhole or the Representation of Space (Predstavljanje prostora)
8. Discover the Argonaute
9. L’Aquarium (Akvarij)
10. The ‘reverse’ sundial (‘Obrnuti’ sunčani sat)
Svaki od naših edukatora dobio je zadatak da naprave izvještaj s putovanja vezan uz odabranu temu– dojmove, slike, opis eksponata s prednostima i nedostacima te s idejama kako će naš budući centar znanosti izgledati.
Svaku od obrađenih tema ćemo objavljivati na društvenim mrežama kako bi potaknuli da svi posjete znanstvene centre.
MOZAK
Tema MOZAK pripala Alenu Kovačeviću iz udruge Surla i Sari Borzić iz udruge Sretna priča. U nastavku donosimo opis postava i eksponata.
Koncept izložbe baziran većinskim dijelom na interaktivnom doživljaju kroz mogućnost dodirivanja eksponata, malih zadataka kojima se mogu iskusiti načini kako mozak funkcionira u stvarnosti, kako nas vara ponekad i kako nam svakodnevno pomaže u životu.
Sama izložba je podijeljena u tri dijela:
1. Što je u našim glavama?
2. Non-stop brain
3. The social brain
Što je u našim glavama?
Izložba kreće načinom da pokazuje mozak kroz njegova fizička obilježja, njegovu strukturu, oblik, težinu, uspoređuje ga s podatcima poput dužine tkanine, težine utega, količine tekućine u posudi, pa prelazi na njegov spoj s cijelim tijelom. Slijedi znanstvenim imenovanjem regija mozga, njihovih zaduženja, povezanosti, prelazi na razvojni put mozga kroz vrijeme od samog začeća, razvoja u maternici, preko razvoja kroz djetinjstvo i adolescenciju pa sve do zrelog i razvijenog mozga potpuno odrasle osobe.
Nakon fizičkih karakteristika izložba se fokusira na aktivnosti mozga po njegovim regijama i kroz serije MRI slika možemo vidjeti kako se za iste zadatke kod različitih osoba aktiviraju iste regije u mozgu no različitim intenzitetima. Kroz slike izvedenih pokusa, lako zaključujemo da se mozak kod svake osobe strukturira na jedinstveni i individualni način. Svaki mozak je poput otiska prsta, jedinstven i neponovljiv.
Nastavak ovog dijela izložbe ulazi dublje u fizičku tj. staničnu strukturu mozga kroz opise vrsta stanica koje se nalaze u mozgu, kako se formiraju i kako komuniciraju, njihovo shvaćanje kroz povijest istraživanja mozga pa sve do današnjih 3D video prikaza rada i aktivnosti u mozgu.
Non-stop brain
Kroz video materijale i eksponate možemo samostalno testirati našu percepciju. Svaki eksponat nam pokazuje kako nas naš mozak može i zavarati, kako se lako i brzo adaptira na nove situacije, kako uči iz iskustva.
U ovom dijelu može se riješiti kratak test inteligencije, naučiti nešto o komunikaciji mozga sa našim očima, vidjeti nekoliko optičkih iluzija koje u 3D možemo rotirati, mjeriti i dokazati našem mozgu da je u krivu.
The social brain
Sastoji se od jednog 15 minutnog videa na velikom platnu u auditoriju za cca 10 osoba.
Video je uz pomoć glumaca objašnjavao socijalnu perspektivu koju stvaramo kroz različite životne dobi, uloge koje imamo u obitelji, poslu i ostalim životnim okruženjima. Pokazuje nam kako isti događaji, ovisno o životnom iskustvu, dobi u kojoj se nalazimo, pa i informacijama koje smo prethodno dobili od nekoga, kreiraju našu reakciju, koliko mogu biti različite i koliko im sami pridajemo subjektivna značenja.
Video je na francuskom jeziku bez engleskih prijevoda što otežava kompletno razumijevanje videa osobama koje ne pričaju (ne razumiju) francuski.
Najzanimljiviji eksponati:
1. Test koncentracije – test se sastoji od pamćenja slova koja se pokažu nakratko i prepoznavanja je li to slovo jedno od ponuđenih
2. IQ test
3. Prikaz metoda dijagnoze mozga
4. Razvoj osjetila vida kod djece – prikaz kako dijete vidi s 3 mjeseca, 6 mjeseci i s tri godine
5. Iluzija vida – jednako teške kocke i jedno veliki narančasti krugovi
MATEMATIKA
Tema MATEMATIKA pripala je Ivanu Mudrom iz udruge Ars Musica. U nastavku donosimo opis postava i eksponata, kao i popratne slike.
Postav je podijeljen u dva dijela:
1. crveni (simulacijski – apstraktnost) dio
2. zeleni (demonstracijski – primjenjivost) dio
Na ulasku u postav Matematika, nalazi se jedan od najpoznatijih matematičkih teorema – Pitagorin teorem. Uz pojašnjenje stoji pokretni eksponat koji se okreče i dokazuje valjanost Pitagorina teorema.
Na sljedećem ekranu prikazuje se jedan od najpoznatijih Francuskih crtanih filmova – Asterix i Obelix. U videu je na originalan način prikazan pojam beskonačnosti.
Nakon uvoda u postav Matematike, ulazimo u područje geometrije gdje su, uz razne demonstracije pokazani osnovni principi geometrije. Svaki od eksponata ima pitanje na koje treba odgovoriti tako da dodirnete tijelo za koje mislite da je točan odgovor.
Ako želite saznati nešto o koordinatama i koordinatnom sustavu možete se poigrati sa 3D izdanjem igre „Tri u nizu“. Naravno, igra je za dva igrača tako da je poželjno da niste sami. U ovoj verziji igre je, cilj je upaliti 3 lampice u nizu, no u sve tri dimenzije.
Jedna od zanimljivijih stvari, osim interaktivnosti samih eksponata, je činjenica da pri korištenju samih eksponata uvijek imate postavljeno pitanje ili izazov. Često pri odgovaranju na izazov ili pitanje ćete biti u stanju da ne želite dati pogrešan odgovor. Želite dokazati da ipak nešto znate i da ste nešto naučili. No kreatori eksponata su bili dovoljno domišljati da se poigraju s pitanjem i u većini slučajeva ćete pogriješiti. Kada pogriješite tada će vam eksponat dati nekakav provokativan odgovor npr. „Ovo i dijete od 3 godine zna, a ti ne!“
Jedan od takvih eksponata je i eksponat optimizacije. Cilj ovog eksponata je demonstrirati da ponekad odgovori nisu toliko jednostavni. Eksponat se sastoji od dvije krivulje, ravne (crvene) i zakrivljene (plave). Pitanje koje eksponat postavlja je: „Na kojoj od dvije krivulje će loptica prije stići do cilja?“. Korisnik prvo mora dati odgovor, a zatim mu eksponat dokaže (čak i uz usporenu snimku) odgovara li njegov odgovor točnoj pretpostavci.
Nakon demonstracijskog dijela postava, nailazimo na centralni dio u kojemu se nalaze mini-kina. U tim područjima profesori pričaju što je matematika i što to za njih znači.
Ulazeći u simulacijski dio postava, nailazimo na jedno od najkorisnijih i najnezgodnijih područja matematike ovom djelu vlada nema toliko svjetlosti i kao i samo područje sve je mračno.
Autori su vrlo vjerojatno pokušali upozoriti posjetitelje da je ovo apstraktni dio i da će se morati potrudit shvatiti neke pojmove jedino pomoću simulacije. Interakcija na ovom djelu se svodi na gledanje eksponata, videa i slušanje pojašnjenja eksponata (u većini slučajeva pojašnjenja na Engleskom jeziku nisu radila). Svi su bar jednom u životu čuli za Gaussovu raspodjelu. Jedan od najosnovnijih i najprimjenjivijih statističkih metoda/principa. Eksponat koji prikazuje tu metodu se sastoji od 256 kuglica koji padaju kroz prepreke. Rezultat je uvijek unutar Gaussove raspodjele.
Zaključak teme je da matematika može biti jako zabavna ako ju se predstavi na pravi način.
